5 FILMOVA POSLE KOJIH ĆETE SE ZAPITATI O SMISLU ŽIVOTA: Ostvarenja koja se ne zaboravljaju lako
Postoje filmovi koje gledamo da bismo se zabavili, opustili ili nakratko pobegli od svakodnevice. Međutim, postoje i oni koji nas teraju da zastanemo, razmislimo o sopstvenim odlukama i postavimo pitanja na koja možda nikada nećemo pronaći konačne odgovore.
Pitanja o smislu života, prolaznosti vremena, smrti, slobodi i ljudskoj prirodi oduvek su bila inspiracija velikim filmskim stvaraocima. Neka od najznačajnijih ostvarenja svetske kinematografije upravo su ona koja ne pokušavaju da ponude jednostavne odgovore, već gledaoce podstiču na razmišljanje.
Izdvajamo pet filmova koji na različite načine istražuju ljudsko postojanje i ostavljaju snažan utisak dugo nakon završne scene.
1. Sedmi pečat (The Seventh Seal, 1957)
Remek-delo švedskog reditelja Ingmara Bergmana jedno je od najpoznatijih filozofskih ostvarenja u istoriji kinematografije.
Radnja prati srednjovekovnog viteza Antonijusa Bloka, koji se vraća iz krstaških ratova i susreće samu Smrt. U pokušaju da odloži neizbežno, vitez je izaziva na partiju šaha.
Iza ove neobične priče kriju se duboka pitanja o postojanju Boga, ljudskoj veri, strahu od smrti i smislu života.
Bergman ne nudi jednostavne odgovore, već prikazuje čoveka koji pokušava da pronađe smisao u svetu ispunjenom patnjom i neizvesnošću.
Pitanje koje film postavlja: Da li život može imati smisao čak i kada ne dobijemo odgovore na najvažnija pitanja?
2. Trumanov šou (The Truman Show, 1998)
Naizgled jednostavna priča o čoveku čiji je život zapravo televizijski program krije jedno od najzanimljivijih filozofskih pitanja savremene kinematografije.
Džim Keri tumači Trumana Berbenka, čoveka koji ne zna da je od rođenja okružen glumcima i da se svaki trenutak njegovog života emituje pred milionskom publikom.
Kako Truman počinje da primećuje nepravilnosti u svetu oko sebe, postepeno shvata da stvarnost koju poznaje možda nije onakva kakvom se čini.
Film otvara pitanja slobodne volje, društvene kontrole, privatnosti i autentičnosti ljudskog života.
Pitanje koje film postavlja: Koliko su naši izbori zaista slobodni, a koliko su oblikovani očekivanjima društva?
3. Divan život (It’s a Wonderful Life, 1946)
Jedan od najpoznatijih američkih filmskih klasika, u režiji Frenka Kapre, govori o čoveku koji je izgubio veru u vrednost sopstvenog života.
Džordž Bejli, kojeg tumači Džejms Stjuart, suočava se sa ozbiljnim životnim problemima i počinje da veruje da bi svetu bilo bolje bez njega.
Međutim, neobičan splet okolnosti omogućava mu da vidi kako bi izgledali životi drugih ljudi da se on nikada nije rodio.
Za razliku od filmova koji smisao života traže u velikim dostignućima, ovo ostvarenje pokazuje značaj svakodnevnih postupaka, dobrote i odnosa koje gradimo sa drugim ljudima.
Pitanje koje film postavlja: Da li smo svesni koliko naš život utiče na ljude oko nas?
4. Drvo života (The Tree of Life, 2011)
Film reditelja Terensa Malika predstavlja neobično filmsko iskustvo koje spaja porodičnu dramu, filozofiju, religiju i razmišljanje o nastanku univerzuma.
U središtu priče nalazi se američka porodica iz pedesetih godina prošlog veka, ali se radnja neprestano širi ka mnogo većim pitanjima o postanku života, odnosu čoveka i prirode, ljubavi i prolaznosti.
Malik koristi upečatljive prizore i simboliku kako bi prikazao čovekovu potragu za smislom u svetu koji je istovremeno prelep i ispunjen patnjom.
Ovo nije film koji se prati samo kroz dijaloge i događaje. Njegovo značenje velikim delom proizlazi iz slika, emocija i pitanja koja izaziva kod gledaoca.
Pitanje koje film postavlja: Kako pronaći smisao u svetu u kojem istovremeno postoje ljubav, lepota, patnja i smrt?
5. Živeti (Ikiru, 1952)
Japanski reditelj Akira Kurosava snimio je jedno od najpotresnijih filmskih ostvarenja o prolaznosti života.
Glavni junak, dugogodišnji državni službenik Kandži Vatanabe, saznaje da boluje od teške bolesti i da mu je preostalo malo vremena.
Suočen sa sopstvenom smrtnošću, prvi put ozbiljno preispituje način na koji je proveo život. Godine provedene u rutini i birokratiji odjednom mu deluju kao propuštena prilika da učini nešto istinski vredno.
Njegova potraga za smislom vodi ga do naizgled skromnog cilja, koji postaje važniji od svega što je ranije smatrao uspehom.
Pitanje koje film postavlja: Da li zaista živimo ili samo ponavljamo iste dane?
Zašto su nam potrebni filmovi koji postavljaju teška pitanja?
Velika filmska ostvarenja ne moraju nužno da pruže utehu ili srećan završetak. Njihova vrednost ponekad se ogleda upravo u tome što nas podstiču da preispitamo sopstvene stavove i pogled na svet.
Dok „Sedmi pečat“ istražuje odnos čoveka prema smrti i veri, „Trumanov šou“ postavlja pitanje slobode, a „Divan život“ podseća na značaj ljudske dobrote. „Drvo života“ pokušava da sagleda čoveka u širem kontekstu postojanja, dok Kurosavin film „Živeti“ pokazuje koliko život može da se promeni kada postanemo svesni njegove prolaznosti.
Iako nastali u različitim epohama i kulturama, svi ovi filmovi imaju nešto zajedničko: podsećaju da smisao života nije samo filozofsko pitanje rezervisano za velike mislioce, već tema sa kojom se, pre ili kasnije, suočava gotovo svaki čovek.
Možda je upravo u tome najveća snaga kinematografije — da nas na nekoliko sati odvede u tuđe živote, a zatim vrati u sopstveni sa potpuno drugačijim pogledom na svet.