Film o odrastanju tokom rata u Kosovu premijerno prikazan 13. maja 2026. godine, u koprodukciji Kosova, Švajcarske i Francuske.
‘Dua’, drugi dugometražni film Blerta Basholli, rediteljke nagrađene na Sundance festivalu za ostvarenje ‘Hive’, imao je svetsku premijeru 13. maja u selekciji Critics’ Week na festivalu u Kanu. Film prati trinaestogodišnju Duu u kasnim devedesetim tokom rata na Kosovu, oslanjajući se na lična iskustva rediteljke i donoseći autentičan pogled na odrastanje pod pritiskom svakodnevnog nasilja i neizvesnosti.
U glavnoj ulozi debitovala je Pinea Matoshi, otkrivena kroz audiciju sprovedenu u osnovnim i srednjim školama u Prištini. Matoshi igra Duu sa suptilnom snagom i ranjivošću, dok Yllka Gashi, koja je igrala i glavnu ulogu u ‘Hive’, tumači njenu majku. Ostali članovi ansambla su Kushtrim Hoxha, Vlera Bilalli, Andi Bajgora, Fiona Abdullahu, Kaona Matoshi (Pineina sestra), Arben Bajraktaraj i Mila Savic.
Basholli je inspiraciju za vizuelni stil filma pronašla kod braće Darden (‘Rosetta’), Andree Arnold (‘Fish Tank’) i Lucrecie Martel (‘La Niña Santa’). Većina scena snimana je u dugim kadrovima bez izraženog rediteljskog potpisa – fokus je na atmosferi porodice iz 1998. godine i realističnoj rekonstrukciji svakodnevice tog perioda.
‘Dua’ je nastala kao koprodukcija kompanija Ikonë Studio (Kosovo), Alva Film (Švajcarska), Kazak Productions (Francuska), ARTE France – Unité Cinéma i RTS Radio Télévision Suisse. Producentski tim čine Valon Bajgora, Britta Rindelaub, Thomas Reichlin, Amaury Ovise, Yll Uka, Agon Uka i Jean-Christophe Reymond. Svetsku prodaju vodi The Party Film Sales, dok Frenetic Films Distribution distribuira film u Švajcarskoj.
Basholli navodi da je ‘Dua’ poluautobiografski projekat zasnovan na ličnim iskustvima tokom ratnog perioda: protesti, diskusije kod kuće i odlazak iz zemlje deo su njenog detinjstva pretočenog na filmsko platno. Prema rečima rediteljke, izazov je bio ispričati priču bez objašnjavanja kompleksnosti kosovskog konteksta međunarodnoj publici; cilj je bio prikazati univerzalni proces sazrevanja kroz oči jedne devojčice.
Film donosi snažan ženski narativ; Basholli ističe da su žene bile ključne za promene pre i posle rata na Kosovu. Danas žene predvode politiku, biznis i umetnost u zemlji, ali strukturalne promene još zahtevaju vreme. ‘Dua’ se tako uklapa u širi talas regionalnih filmova koji kroz lične priče istražuju posledice sukoba i pitanje identiteta.